Putopisna građa

Putoskop
Fotopis
Putopisi
Blogovi

Novo na forumu


Okači na fejsbuk Add to: Facebook
Bač
Sreda, 12. Mart 2008. 22:30

ukratko



tvrdjava bach, bac fortressBač je gradić od nekih 20.000 stanovnika, udaljen 24 kilometra od Bačke Palanke, putem u pravcu severa. U njemu se nalazi tvrđava Bač, koja doduše nije u najboljem stanju, ali je ipak sačuvan najveći deo zidina sa tri manje kule, kao i glavna Donžon - kula u centru, visine preko 20 metara, do čijeg se vrha može popeti dugačkim zavojitim stepeništem.

U Baču se takođe nalazi i franjevački samostan, koji su osnovali Templari davne 1169. godine, a koji predstavlja veoma interesantnu građevinu. U gradu se može videti i ogromna zidana kapija, kao i ostaci turskog kupatila. Tvrđava Bač predstavlja najbolje očuvanu srednjevekovnu tvrđavu u Vojvodini.

istorija

 

Bač je jedan od najstarijih gradova u Vojvodini, i ima izuzetno bogatu prošlost. Prvi put se pominje pominje 535. u pismu cara Justinijana skopskom mitropolitu Katelijanu. U Salzburškom letopisu se 873. Bač pominje kao avarska tvrdava. Pominje se ponovo 1094. godine kao sedište županije i nadbiskupije.

U XII veku je na daleko poznat, i o njemu je pisao i arapski geograf Idrisi 1154, i kaže da je "Bač (Bakasin) poznat grad i spominje se među velikim, starim gradovima. Ima trgovište i trgove, zanatlije i grčke učenjake."

1242. godine je najezda Mongola protutnjala i pored Bača, i u bici na Šaju gine crkveni upravitelj Bača. Zahvaljujuci podršci i naporima kralja Bele IV, grad uspeva da se oporavi i izdigne iz pustoši koju Mongoli ostavljaju za sobom.

1462, Bač je bio mesto održavanja državnog sabora kojeg je organizovao mađarski kralj Matija. Posle pobede u Mohačkoj bici 1526. godine, Turci privremeno zaposedaju Bač, da bi ga konačno definitivno zauzeli 1529. Bač postaje sedište nahije, i tragovi turskog boravka su i danas vidljivi.

Krajem XVII veka zauzimaju ga Austrijanci, da bi ubrzo zatim teško stradao u Rakocijevoj buni 1704. Bač nikad više nije uspeo da povrati svoj stari sjaj i značaj, pošto mu je primat polako "preoteo" Sombor, a kasnije i Novi Sad.

kako stići?

 

Do Bača možete doći direktnim autobusom iz Novog Sada (postoje tri autobusa dnevno). A možete i prvo otići autobusom iz Novog Sada do Bačke Palanke (ima ih oko dvadesetak dnevno) i zatim uhvatiti drugi autobus odatle za Bač.


šta videti?

 

Šta videti u Baču? Kao prvo, tvrđavu, koju je u XIV veku podigao mađarski kralj Karolj Robert. Tvrđava je u prilično lošem stanju, ali su ipak sačuvane zidine sa tri manje kule, kao i glavna Donžon - kula u centru, visine preko 20 metara, do čijeg se vrha može popeti dugačkim zavojitim stepeništem.

Bač je veoma stari grad, te, osim tvrđave, u različitim delovima grada postoje ostaci starinskih građevina. Ulazeći u grad prećićete mali pešački most i zatim proći kroz ogromnu zidanu kapiju. U blizini se nalaze i ostaci starog turskog kupatila.

Veoma je interesantan i franjevački samostan, koji su osnovali Templari, davne 1169 godine. Po ukidanju ovog reda, 1312. godine, samostan je preuzeo kaluđerski red Franjevaca. U XVIII veku ovde se izučavala filozofija, uključujući dela Platona i Aristotela. Samostan je građen u stilu romanike, gotike, sa baroknim dodacima iz novijeg vremena. Ukoliko pozvonite, neko od fratara će vam rado pokazati samostan.

Najstariji deo manastira je romanska apsida - svetilište, kao i južni zid na kome postoje fragmenti gotskih fresaka iz XV veka. Samostan ima italokritsku ikonu slikara Dime iz 1687. godine, kao i kopiju Tajne Večere u samostanskoj trpezariji, koja datira iz 1737. goddine.

gde spavati?

 

Informacije o smeštaju trenutno su uklonjene sa sajta. Ukoliko biste želeli da ovde navedemo adresu i opis vašeg smeštajnog objekta, kontaktirajte nas.

zanimljivosti

 

Foto-galeriju sa jednodnevne šetnje kroz mesta Ratkovo, Selenča i Bač, uz posetu tvrđavi Bač i detaljan obilazak franjevačkog samostana, uz mnoštvo istorijskih i ostalih podataka, izvolite pogledati ovde.


 
Klub putnika Srbije - Serbia Travel Club / Kompletan sadržaj sajta je privatno vlasništvo. 2005-2008. © Sva prava zadržana. Korišćenje delova ili celine bez izričite dozvole je zabranjeno.